Prednosti obostrane kohlearne implantacije

Naša prirodna sposobnost da čujemo sa oba uha omogućava nam da razumemo govor kada smo u glasnom okruženju i tačno lokalizujemo odakle zvuk dolazi. Kohlearni implanti su dizajnirani tako da podstaknu razvoj važnih, svakodnevnih sposobnosti kod ljudi sa jednostranim gubitkom sluha.

Srećna deca: prednosti obostrane kohlearne implantacije

Johanin mobilni zvoni. Ona želi da se javi. Ali gde je njen telefon? Većina ljudi može da locira svoj telefon kada ga čuje, čak iako ne mogu da ga vide. Već dugo vremena, Johana Pecold nije jedna od njih. Ona je izgubila sluh u svom desnom uhu nakon bolesti. Uprkos normalnom sluhu u levom uhu, ona nije mogla da odredi odakle zvuk dolazi niti je mogla da prati razgovor u grupi ili da razume govor u glasnom okruženju. Njena jednostrana gluvoća činila je komunikaciju dosta iscrpljujućom. Povrh svega, kao studentu muzikologije veoma joj je nedostajao pun zvuk muzike. “Slušanje na oba uha omogućilo mi je da čujem fine nijanse i dinamiku koje čine muziku emotivnom.”

Jedna u hiljadu novorođenih beba ima jednostrani (unilateralni) gubitak sluha [1]. Vremenom se ovaj broj povećava zbog progresivnog gubitka sluha, bolesti i raznih nezgoda. U školskom uzrastu pogođeno je oko 3 do 6% dece[2]. Ako je razumevanje govora nemoguće čak i sa optimalno nameštenim slušnim aparatom, stručnjaci ovo stanje nazivaju funkcionalnom jednostranom gluvoćom.

Kohlearni implant za obostrano slušanje

Jednostrani gubitak sluha ima veliki uticaj na razvoj sposobnosti sluha kod dece, i pogađa lokalizaciju, trodimenzioni zvuk i razumevanje razgovora u glasnom okruženju. Takođe, može uticati na govor i razvoj jezika, akademska dostignuća i socijalne veštine. U svom najnovijem vodiču, radna grupa austrijskog ORL društva Audiology [3] savetuje proveru sluha u oba uha kod novorođenih beba, kao i nabavljanje slušnih aparata ili implanata kod dece sa jednostranim gubitkom sluha. Takođe, preporučuje se i odlazak kod audiologa za decu na testiranje sluha i govora. Ovi specijalisti procenjuju sposobnost slušanja i jezika i po potrebi preduzimaju daje korake.

Mala deca sa teškim oštećenjem sluha od 70 dB i više u jednom uhu su kandidati za kohlearni implant, prema ovom vodiču.

Austrija i mnoge druge zemlje beleže rast kohlearnih implantacija kod odraslih sa jednostranom gluvoćom. “Bilateralna kohlearna implantacija je postala uobičajena praksa u mnogim zemljama u poslednjoj deceniji, jer je pokazala odlične rezultate”, kaže Rajnhold Šacer, specijalista za kodiranje zvuka Austrijskog proizvođača slušnih implanata MED-EL. “Kada su spoznali prednosti bilateralne (obostrane) implantacije i nakon susreta sa problemima sluha kod pojedinaca sa samo jednim funkcionalnim uhom, doktori su započeli kohlearnu implantaciju i kod ljudi sa jednostranom gluvoćom.”

Prirodno!

Žena u prirodiDugo vremena su čak i eksperti sumnjali da li će naš auditivni centar u mozgu moći da razume kombinovane akustične i električne signale. Ipak, ovakve sumnje su potpuno otklonjene. Iskustvo je pokazalo da ovakva električna stimulacija koja je slična prirodnoj daje obećavajuće rezultate pri simultanoj obradi akustičnih i električnih stimulansa.

Dugačka CI elektroda koja je duboko umetnuta u kohleu dizajnirana je tako da stimuliše ista mesta kao i zdravo uvo. Američke studije su pokazale da zahvaljujući plasticitetu mozga, korisnici kohlearnih implanata mogu da se adaptiraju na razlike i tačno obrade visinu zvuka. Ipak, oni su utvrdili da ove razlike ipak zahtevaju više kognitivnih napora koji utiču na lakoću slušanja.

Jedan slučaj pacijenta sa kohlearnim implantom sa jednostranom gluvoćom na Univerzitetskoj klinici u Kanzasu pokazao je da je visina zvuka najviše zavisila od mesta stimulacije, to jest od dužine elektrode i dubine na koju je ubačena. Ovaj isti pacijent je takođe prijavio da je brzina stimulacije uticala na percepciju visine zvuka kod frekvencija viših od 1000 Hertz-a. Ova istraživanja su uključena u sisteme za fino procesuiranje, koje trenutno nudi samo MED-EL.[4]

Obećavajući rezultati studije za jednostrani gubitak sluha

Rezultati studija iz Austrije i Nemačke pokazali su da su pacijenti sa jednostranom gluvoćom koji su implantirani kohlearnim implantom i nakon toga prošli slušne treninge takođe bili i brže adaptirani na novi način sluha. Kratko trajanje gluvoće ima puno prednosti. [5] Šta više, rezultati studije iz Ujedinjenog kraljevstva koja je ispitivala decu rođenu sa obostranom gluvoćom[6] mogu biti primenjeni i na decu sa jednostranom gluvoćom: čak iako je slušanje omogućeno kasno, mogućnost obostranog sluha se može realno očekivati.

Iako korisnici kohlearnih implanata sa jednostranom gluvoćom moraju imati duži proces rehabilitacije nego obostrani korisnici, oni u proseku primećuju napredak u slušanju i razumevanju nakon tri do šest meseci. Ovo im, zauzvrat, donosi poboljšanje samopouzdanja, socijalnih interakcija i aktivnosti. Na duže staze, ovo je dovelo do značajnog pobljšanja kvaliteta života, kao što je i pokazano u rezultatima studije.[7].


[1] Johnson JL, White KR, Widen JE, et al. A multicenter evaluation of how many infants with permanent hearing loss pass a two-stage otoacoustic emissions/automated auditory brainstem response newborn hearing screening protocol. Pediatrics 2005;116(3):663–72.

[2] Ross DS, Visser SN, Holstrum WJ, et al. Highly variable population-based prevalence rates of unilateral hearing loss after the application of common case definitions. Ear Hear 2009;31(1):126–33.

[3] SAV‐Konzept Österreich - Richtlinie der Arbeitsgemeinschaft Audiologie der Österr. Gesellschaft für HNO‐Heilkunde und Kopf‐und Hals‐Chirurgie zur Organisation des Neugeborenen‐Hörscreenings und der Abklärung und Versorgung konnataler Hörstörungen in Österreich, 2017, https://www.hno.at/fileadmin/userdaten/uploads/Neugeborenenhoerscreening_Richtlinien_2017.pdf

[4] Prentiss S, et al., “Ipsilateral acoustic electric pitch matching: A case study of cochlear implantation in an up-sloping hearing loss with preserved hearing across multiple frequencies“, Cochlear Implants International 2014, DOI 10.1179/1754762814Y.0000000066

[5] See: Research for good hearing, implantable hearing systems - interview with Prof. Dr. Andrej Kral, taken from: Schnecke, edition 82, p. 11f, December 2013

[6] Killian C, Scally A, Killian E, Totten C, Raine C, Factors Affecting Sound-Source Localization in Children with Simutaneous or sequential bilateral cochlear implantation. Ear Hear, 2018 Oct. 5 Doi: 10.1097/AUD.0000000000000666

[7] Muigg, F., et al. (2019). "Cochlear implantation in adults with single-sided deafness: generic and disease-specific long-term quality of life." Eur Arch Otorhinolaryngol. 2019 Nov 27, epub ahead of print