Kada su slušni implantati bolje rješenje od slušnih aparata?

Rezultati sa slušnim implantatima i sa konvencionalnim slušnim aparatima se stalno poboljšavaju, a granice upotrebe ovih različitih sistema se stalno mijenjaju.

“Otprilike 19 posto populacije pati od gubitka sluha koji zahtijeva liječenje,” objašnjava dr. Thomas Keintzel, primarni ljekar ORL odjela na klinici Wels-Grieskirchen. “Liječenje slušnim aparatima je ovdje još uvijek zlatni standard.” Standardni slušni aparati pojačavaju zvuk – ovisno o visini i jačini zvuka – tako da ga korisnik može bolje percipirati. Ali, korisnici ne bi trebali stati na tome: “Pored podrške za uređaje, trening je bitan faktor uspjeha.”

Međutim, postoje neka medicinska stanja koja otežavaju ili onemogućuju uspješnu upotrebu konvencionalnih slušnih pomagala. To su na primjer, sužen ili više puta inficiran ušni kanal, okoštavanja u srednjem uhu ili gubitak kostiju srednjeg uha. U nekim slučajevima može pomoći i operacija, ali 75 posto svih problema zahtijeva podršku slušnog uređaja, navodi prim. Keintzel. „Međutim, upotreba koštane provodljivosti i aktivnih implantata srednjeg uha pokazala se kao vrijedna alternativa konvencionalnoj ugradnji slušnog aparata.”

Kada samo pojačanje zvuka nije dovoljno

Sa audioološke tačke gledišta, konvencionalni slušni aparati dostižu svoje granice kada je unutrašnje uho ozbiljno oštećeno. Osim pretvaranja zvučnih vibracija u nervne signale, unutrašnje uho ima funkciju koja služi kao “predpojačanje” zvuka. Ovo se naziva kompresija unutrašnjeg uha. U slučaju sensineuralnog gubitka sluha, ova sposobnost se progresivno gubi. Zato slušni aparati moraju više da pojačavaju tihe zvukove od onih glasnih.

Ovaj gubitak kompresije uha oštećenog sluha uzrokuje “dinamičku redukciju”. Razlika između najtišeg zvuka (koji se jedva može čuti) i najglasnijeg zvuka (prag bola) postaje manja. Kao rezultat toga, gubi se i kontrast između različitih akustičnih signala. Korisnik i dalje može čuti sve s funkcijom pojačanja zvuka, ali određeni zvukovi, razumijevanje govora i razgovori postaju sve više iscrpljujući unatoč slušnom aparatu.

Oštećeno uvo takođe doživljava promene u vremenskoj rezoluciji (tzv. “auditivno maskiranje”), što se dešava kada preovlađujući zvuk prikriva onaj slabiji. Sve ovo zajedno znači da od oko 50 decibela gubitka sluha, govor u glasnom okruženju postaje sve manje razumljiv, čak i sa slušnim aparatima.[1]

Moderne tehnologije u konvencionalnim slušnim aparatima pomažu

Konvencionalni slušni aparati uz pomoć različitih trikova poboljšavaju akustični kontrast, a fokus je uvijek na razumijevanju govora. Frekvencijski filteri se koriste za prigušivanje tonova koji nisu neophodni za razumijevanje govora ili potencijalno sadrže mnogo pozadinske buke. Funkcija smanjenja buke (“noise cancelling”) ispituje svaki segment visine govornog signala i u skladu s tim ga pojačava ili utišava. Usmjereni mikrofonski sistemi obrađuju zvukove iz pretpostavljenog smjera odakle zvuk dolazi. Sve ove funkcije su također integrirane u audio procesore slušnih implantata.

Tehnologije za poboljšanje govora koje se stalno razvijaju omogućavaju čak i korisnicima s teško oštećenom funkcijom unutrašnjeg uha da razumiju govor pomoću svojih slušnih aparata. U nekom trenutku, čak i trenutni vrhunski slušni aparati dostižu svoje granice. Prim. Keinzel ima savjet za pacijente koji više ne osjećaju poboljšanje: “U tom slučaju, direktna električna stimulacija kroz kohlearni implantat može se koristiti za bolje razumijevanja govora.”

Razumijevanje govora je ključno!

„Uz dalji razvoj slušnih aparata i slušnih implantata, pomjerile su se i granice indikacije“, opisuje prim. Keintzel. Ako su razumijevanje govora i komunikacija dobri, a dobar kvalitet života moguć i uz slušne aparate, malo je opravdanja za CI operaciju. Osim toga, slušanje sa slušnim implantom (ili CI) zahtijeva fazu vježbanja: centralni slušni sistem mora naučiti da obradi ove tehnički prikupljene signale.

“Bitan kriterij za odluku može biti razumijevanje govora sa slušnim aparatom.” Općenito, ako je razumijevanje govora sa slušnim pomagalima lošije nego što bi se očekivalo sa CI, preporučuje se implantacija. Međutim, prvo morate biti sigurni da je slušni aparat optimalno postavljen i prikladan izbor za korisnika.

Ako CI korisnik i dalje koristi slušni aparat na drugom uhu, doktor će savjetovati implantaciju i na drugoj strani, u slučaju da slušni aparat ne dovede do poboljšanja razumijevanja govora.

Kod djece, razvoj sluha i jezika je odlučujući faktor. „U slučaju djece rođene gluhe ili djece koja su oglušila prije usvajanja jezika, ova odluka mora uzeti u obzir mnoge faktore, kao što su stupanj razvoja djeteta, komunikacijske kompetencije itd.“ naglašava prim.Keintzel. „Za djecu rođenu s oštećenjem sluha na jednoj strani, roditelji bi trebali poznavati ograničenja jednostranog sluha – smanjeno razumijevanje govora u glasnom okruženju i nemogućnost lokalizacije zvuka. Sve to se dešava u osjetljivoj fazi usvajanja jezika.”

Šta očekivati ​​od kohlearnog implanta

CI zaobilazi defekte u unutrašnjem uhu i direktno stimuliše neuralnu strukturu organa sluha. Centar za sluh mora naučiti interpretirati ove umjetne signale, zbog čega je korisniku potreban period rehabilitacije i vježbe. Na austrijskom ORL kongresu 2021. godine, Prim.Keintzel je pokazao uspjeh kohlearne implantacije. [2] Jednu godinu nakon aktivacije CI, tri četvrtine svih korisnika razumije jednako dobro kao i osobe oštećenog sluha sa gubitkom sluha od 50 decibela. „Dakle, smanjenje razumijevanja govora koji se može očekivati ​​od ugradnje kohlearnog implantata nije veće nego kod umjerenog gubitka sluha“, što je rezultat i kod osoba koje su prethodno bile potpuno gluve.

Na istom kongresu, prof. dr. Ulrich Hoppe, viši ljekar u ORL Univerzitetskoj bolnici u Erlangenu, uporedio je razumijevanje govora između CI i korisnika slušnih pomagala. Većina CI korisnika razumije govor u bučnim okruženjima isto kao i pacijenti sa oštećenjem sluha od 25 do 50 decibela sa svojim slušnim aparatima. Dakle, svi korisnici CI bolje razumiju od tipičnih korisnika slušnih pomagala s gubitkom sluha od 65 decibela.

Za CI kandidate važno je da pažljivo razmisle, ali i da brzo donesu odluku. Iskusni ORL specijalista Keintzel objašnjava zašto: “Rana kohlearna implantacija zahtjeva kraće vreme rehabilitacije i povezana je s boljim rezultatima i značajnim poboljšanjem kvalitete života.”

Dodatne informacije i detaljne o ovoj temi u: Keintzel T, Limits of conventional hearing aid provision, Jatros Pneumologie & HNO, Universimed-Verlag, 01/2022, pp34-36.

[1] Wardegna et al, 2015

[2] Daten nach Reichell 2015, aus: Kießling et al; Versorgung mit Hörgeräten und Hörimplantaten; Thieme-Verlag 2018; ISBN 978-3-13-240200-3