Kada su slušni implantati bolje rješenje od slušnih aparata?

Rezultati sa slušnim implantatima i konvencionalnim slušnim aparatima konstanto se poboljšavaju i granice korišćenja ova dva sistema se stalno mjenjaju.

“Oko 19 posto populacije pati od gubitka sluha koji zahtjeva lječenje,” objašnjava Dr. Thomas Keintzel, primarni liječnik ORL odjela na klinici Wels-Grieskirchen. “Liječenje slušnim pomagalima ovdje je još uvijek zlatni standard.” Konvencionalna slušna pomagala pojačavaju zvuk – ovisno o visini zvuka i glasnoći – tako da ga korisnici mogu bolje percipirati. No, korisnici tu ne bi trebali stati: “Uz podršku uređaja, obuka se nametnula kao bitan čimbenik uspjeha.”

Ipak, postoje neka medicinska stanja koja otežavaju ili onemogućuju uspješnu upotrebu konvencionalnihslušnih pomagala. Na primjer, to mogu biti suženi ili opetovano upaljeni ušni kanal, okoštavanje u srednjem uhu ili gubitak kostiju srednjeg uha. U nekim slučajevima, može pomoći i operacija, no 75 posto svih problema zahtjeva potporu slušnog aparata, dodaje Prim. Keintzel. Međutim, uporaba implantata za koštanu provodljivost i aktivno srednje uho etablirala se kao vrijedna alternativa konvencionalnom postavljanju slušnih pomagala.”

Kada pojačavanje samo nije dovoljno

S audiološke točke gledišta, konvencionalna slušna pomagala dosežu svoje granice kada je unutarnje uho ozbiljno oštećeno. Osim što pretvara vibracije zvuka u živčane signale, unutarnje uho ima funkciju koja je gotovo ista kao kod “pretpojačala” (en. preamplifyer). Ovo se naziva kompresija srednjeg uha. U slučaju senzorineuralnog gubitka sluha, ova sposobnost se postepeno gubi. Zato slušni aparati moraju pojačati tiše zvuke više nego glasnije.

Ovaj gubitak unutarnjeg uha uzrokuje “dinamičko smanjenje” (en. dynamic reduction). Razlika između najtišeg zvuka (koji jedva možemo čuti) i najglasnijeg zvuka (prag bola) postaje dosta manja. Kao rezultat toga, gubi se i kontrast između različitih zvučnih signala. Korisnik sa pojačanjem može još uvijek čuti sve s pojačanjem, ali određeni zvukovi, razumijevanje govora i razgovori postaju iscrpljujući unatoč slušnom aparatu.

Oštećeno uho također doživljava promjene u vremenskim rezolucijama (takozvano “auditivno maskiranje”) koje se dešava kada jači zvuk prikriva tiši. Sve ovo skupa znači da od oko 50 decibela gubitka sluha, govor u bučnom okruženju postaje sve manje jasan, čak i sa slušnim pomagalima.[1]

Moderne tehnologije u konvencionalnim slušnim aparatima pomažu

Konvencionalni slušni aparati koriste mnoge trikove kako bi poboljšali akustični kontrast, dok je fokus na razumijevanju govora. Frekvencijski filteri koriste se za prigušivanje tonova koji nisu bitni za razumijevanje govoru ili potencijalno sadrže mnogo pozadinske buke. Poništavanje buke (en. noise cancellation) ispituje svaki segment tona kod govora i u skladu s tim ih pojačava ili stišava. Usmjereni mikrofon sustavi obrađuju zvukove iz pretpostavljenog smjera odakle zvuk dolazi. Sve ove funkcije također su integrirane u audio procesore slušnih implantata.

Tehnologije za poboljšanje razumjevanja govora neprestano se razvijaju i omogućuju čak i korisnicima s ozbiljno oštećenom funkcijom unutarnjeg uha da razumiju govor pomoću svojih slušnih pomagala. U nekom trenutku, čak i najbolji slušni aparati dostignu svoj limit. Prim. Keinzel ima savjet za pacijente koji ne osjećaju poboljšanje: “U tom slučaju, direktna električna stimulacija preko kohlearnog implanatata može biti rješenje za poboljšanje razumijevanje govora.”

Razumijevanje govora je ključno!

“Uz konstantan tehnološki napredak slušnih aparata i slušnih implantata, granice za indikaciju na jedno odnosno drugo rješenje također su se pomjerile,” opisuje Prim. Keintzel. Ako su razumjevanje govora, komunikacija i dobar kvalitet života mogući sa slušnim aparatom, ne postoji nijedan razlog za operaciju. Uz to, slušanje sa slušnim implantatom (CI) zahtjeva fazu vježbe (rehabilitacija): središnji slušni sustav mora naučiti pretvarati tehnički generirane signale u skladu sa tim.

“Najbitniji kriterij za odluku može biti razumjevanje govora sa slušnim aparatom.” Općenito, ako je razumijevanje govora s dobro postavljenim slušnim pomagalima lošije nego što bi bilo očekivano sa CI, preporučuje se implantacija. Međutim, prvo se mora provjeriti da je slušni aparat optimalno prilagođen i prikladan za korisnika.

Ako korisnik implantata i dalje koristi slušni aparat na drugoj strani, liiječnik će savjetovati implantaciju i sa te strane, ukoliko razumjevanje govora ne bude popravljeno.

Kod djece, odlučujući faktor je razvoj sluha i govora. “U slučaju djece koja su rođena gluha ili djece koja su oglušila prije usvajanja jezika, odluka za implantaciju mora uzeti u obzir mnoge čimbenike, kao što je stupanj razvoja djeteta, komunikacijske sposobnosti itd.” naglašava prom.Keintzel. “U svakom slučaju, za djecu koja su rođena jednostrano gluha, roditelji trebaju znati da jednostrani sluh ima neka ograničenja – smanjeno razumijevanje u glasnom okruženju, nemogućnost lociranja odakle zvuk dolazi, što se sve dešava tokom osjetljive faze razvoja jezika.”

Šta očekivati od kohlearnog implantata

Kohlearni implantat prevazilazi defekte u unutarnjem uhu i izravno stimulira neutralne strukture slušnih organa. Centar za sluh mora naučiti tumačiti umjetne signale, i zato korisnik treba period rehabilitacije i vježbe. Na austrijskom ORL kongresu 2021. prim.Keintzel demonstrirao je uspjeh kohlearne implantacije. [2] Nakon jedne godine od aktivacije umjetne pužnice, tri četvrtine svih korisnika razumjelo je govor isto koliko i tipična osoba sa gubitkom sluha od 50 decibela. “Dakle, gubitak razumjevanja govora koji se može očekivati od kohlearne implantacije nije veći nego kod umjerenog gubitka sluha”, a to je također rezultat osoba koje su prethodno bile potpuno gluhe.

Na istom događaju, prof.dr.Ulrich Hoppe, viši liječnik na Sveučilišnoj ORL bolnici u Erlangenu pokazao je usporedbu razumjevanja govora između CI korisnika i korisnika slušnih aparata. Većina korisnika razumije govor u bučnom okruženju isto kao i pacijenti s 25 do 50 decibela gubitka sluha uz pomoć slušnih pomagala. Zapravo, svi korisnici CI-ja razumiju bolje od tipičnih korisnika slušnih aparata koji imaju gubitak sluha od 65 decibela.

Za CI kandidate, uvijek je važno temeljito razmatranje, no i brza odluka. Iskusni ORL specijalist Keintzel objašnjava zašto: “Rana kohlearna implantacija vodi do kraćeg vremena rehabilitacijei povezana je s boljom izvedbom i značajnim poboljšanjem kvalitete života.”

Dodatne informacije i detaljni kriteriji o temi u: Keintzel T, Limits of conventional hearing aid provision, Jatros Pneumologie & HNO, Universimed-Verlag, 01/2022, pp34-36.

[1] Wardegna et al, 2015

[2] Daten nach Reichell 2015, aus: Kießling et al; Versorgung mit Hörgeräten und Hörimplantaten; Thieme-Verlag 2018; ISBN 978-3-13-240200-3